Radmile Matejčić 2, Rijeka; prostorija O-027
10.00 – 16.00
Fakultet za matematiku organizira jednodnevnu radionica Interdisciplinarni pristup razvoju matematičke pismenosti i računalnog razmišljanja s ciljem:
- razmjene ideja i dosadašnjih istraživanja u području inovacija u poučavanju na svim razinama obrazovanja (i u svim područjima),
- prezentacije primjera dobre prakse u području osmišljavanja i provedbe interdisciplinarnih aktivnosti za razvoju matematičke pismenosti i računalnog razmišljanja te srodnih tema,
- umrežavanja znanstvenika i grupa znanstvenika,
- osmišljavanja i provedbe istraživanja u području edukacije matematike na svim razinama obrazovanja,
- osmišljavanje i provedba istraživanja u području računalnog razmišljanja na svim razinama obrazovanja.
Sudjelovanje na radionici je besplatno uz obaveznu prijavu na: inovak@math.uniri.hr najkasnije do 20. studenog 2025. godine.
PROGRAM RADIONICE
10.00 – 10.30 Registracija
U atriju, ispred učionice O-027.
10.30 – 10.40 Uvodno obraćanje
Uvodno obraćanje organizatora radionice.
10.40 – 11.00 Stavovi učitelja o međupredmetnoj nastavi matematike u razrednoj nastavi: izazovi i mogućnosti
Marina Volk (Univerza na Primorskem, Pedagoška fakulteta)
Sažetak:
11.00 – 11.20 Razvoj edukativnih igara kroz pokušaje i promašaje
Vedrana Mikulić Crnković, Bojan Crnković, Ivona Traunkar (Sveučilište u Rijeci, Fakultet za matematiku)
Sažetak:
Kroz provedbu Eramusu+ projekta SciMaG – Science&Math educational games from preschool to university tim sa Sveučilišta u Rijeci zadnje dvije godine razvija edukativne igre za poučavanje matematike, informatike i razvoj računalnog razmišljanja. Osim samih igara razvijaju se i obrazovni scenariji s uputama kako osmišljene igre uključiti u obrazovni kontekst.
Nakon osmišljavanja i pripreme inicijalne ideje, u samom procesu kreiranja edukativnih igara i obrazovnih scenarija izmjenjuju se tri faze: provedbe, evaluacija, korekcija. Na taj se način aktivnosti prilagođavaju kako bi se doprinijelo sljedećem: povećanju motivacije učenika, lakše svladavanju obrazovnih ishoda, ostvarivanje ishoda više razine, jednostavnost implementacije aktivnosti u učionicama i sl.
U ovom ćemo izlaganju na nekoliko primjera predstaviti opisani proces.
11.20 – 11.40 Suradničke aktivnosti u poticajnom okruženju i razvoj znanstvene pismenosti
Lidija Vujičić, Petra Pejić Papak (Sveučilište u Rijeci, Učiteljski fakultet i Centar za istraživanje djetinjstva)
Sažetak:
11.40 – 12.10 pauza i demonstracija aktivnosti
12.10 – 12.30 Integracija računalnog razmišljanja u STEM područja: teorijski okvir i implikacije za nastavu
Sanela Hudovernik (Univerza na Primorskem, Pedagoška fakulteta)
Sažetak:
Razvijanje računalnog mišljenja uključivanjem STEM kompleta naglašava važnost računalnog mišljenja kao ključne kognitivne vještine za rješavanje složenih problema u modernom svijetu. Računalno mišljenje nije samo programiranje, već uključuje i sustavni pristup razumijevanju, analizi i dizajniranju rješenja – slično čitanju, pisanju i aritmetici. To je skup vještina, poput dekompozicije, prepoznavanja uzoraka, apstrakcije i algoritamskog mišljenja, koje su bitne za učinkovito rješavanje problema u raznim područjima te za razvoj logičkog i kreativnog mišljenja.
Poseban naglasak stavlja se na povezanost računalnog mišljenja sa STEM područjima (znanost, tehnologija, inženjerstvo, matematika), gdje se teorija isprepliće s praksom. Takav pristup potiče interdisciplinarne veze, praktično učenje te razvoj kreativnosti, logičkog zaključivanja i suradnje. Integracijom STEM kompleta u obrazovni proces potičemo iskustveno učenje i stvaramo poticajno okruženje za učenje u kojem djeca prirodno razvijaju kompetencije i vještine budućnosti.
12.30 – 12.50 Razvoj računalnog razmišljanja kroz interdisciplinarni pristup poučavanju matematike
Ivona Traunkar, Bojan Crnković, Vedrana Mikulić Crnković (Sveučilište u Rijeci, Fakultet za matematiku)
Sažetak:
Upotrebom igara i digitalnih alata u nastavi matematike dolazimo do mnogih pozitivnih učinaka: povećavamo motivaciju učenika i aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu, razvijamo računalni način razmišljanja, aktivnim učenjem postižemo veću razinu znanja i bolje razumijevanje matematičkih koncepata, uvodimo učenje temeljeno na problemima, razvijamo digitalnu pismenost učenika, razvijamo pozitivan stav prema matematici i svijest o značaju matematike. Prezentirat ćemo primjere aktivnosti koje možemo realizirati u nastavi matematike kako bi postigli zadane ciljeve. Prilikom pripreme aktivnosti intenzivno smo koristili digitalne alate, posebno 3D modeliranje i 3D print. Za navedene aktivnosti vrlo često je moguće, ako za to postoje uvjeti, u pripremu pojedine aktivnosti uz pomoć digitalnih alata uključiti i učenike.
12.50 – 13.10 Koncepti praga u nastavi informatike
Martina Holenko Dlab (Sveučilište u Rijeci, Fakultet informatike i digitalnih tehnologija)
Sažetak:
U znanstvenim područjima postoje temeljni koncepti, a među njima i oni koji predstavljaju prekretnicu u razumijevanju — koncepti praga. To su pojmovi koje je zahtjevno usvojiti, ali nakon njihova razumijevanja dolazi do značajne promjene u načinu razmišljanja i povezivanju znanja.
U izlaganju se prikazuju obilježja koncepata praga u informatici, popis prepoznat u literaturi te rezultati istraživanja provedenog među učiteljima i nastavnicima informatike. Za identificiranje koncepata primijenjena je tehnika nominalne grupe, koja je obuhvaćala individualno predlaganje i obrazlaganje, grupnu raspravu i glasovanje.
Prepoznavanje koncepata praga može usmjeriti poučavanje. Prepoznavanje koncepata praga važno je kako bi nastavnici mogli pružiti dodatnu podršku u savladavanju tih koncepata, primjerice pristupima temeljenima na igri.
13.10 – 13.30 Digitalni nastavni priručnik matematičkih metoda u mehanici
Ana Jularić, Ivana Poljančić Beljan, Klaudija Lončarić (Sveučilište u Rijeci, Fakultet za fiziku)
Sažetak:
Digitalni nastavni priručnik matematičkih metoda u mehanici izrađen je u sklopu diplomskog rada Ane Jularić, studentice Diplomskog studija Fizika i informatika, s ciljem olakšavanja razumijevanja matematičkih metoda i njihove primjene u mehanici. Polazište za izradu priručnika bila je spoznaja da studenti prve godine prijediplomskog studija Fakulteta za fiziku Sveučilišta u Rijeci, na kolegiju Fizika I: Mehanika, često imaju poteškoća u povezivanju apstraktnih matematičkih koncepata s konkretnim fizikalnim primjerima. Izrađeno je mrežno sjedište koje obuhvaća lekcije Vektori, Derivacije, Integrali i Ekstremi funkcije. Svaka lekcija sastoji se od teorijskog matematičkog uvoda i primjera iz fizike prikazanog u obliku videosadržaja. Primjena pojedinih matematičkih metoda u mehanici prikazana je kroz odgovarajuće primjere, pri čemu je sustav tijela na kosini vezan uz vektore, brzina kao vremenska derivacija položaja uz derivacije, izračunavanje puta iz brzine uz integrale, a određivanje najveće visine kosog hitca uz ekstreme funkcije. Priručnik je namijenjen studentima i nastavnicima kao dodatni obrazovni resurs koji potiče razvoj matematičke pismenosti, produbljuje razumijevanje gradiva i doprinosi kvaliteti nastave fizike.
13.30 – 14.30 pauza i demonstracija aktivnosti
14.30 – 14.50 Razvoj računalnog razmišljanja i učenje programiranja kroz obrazovnu robotiku i metaverzum
Marina Žunić (Sveučilište u Rijeci, Fakultet informatike i digitalnih tehnologija)
Sažetak:
14.50 – 15.10 Računalno razmišljanje i robotika u dječjem vrtiću
Jasminka Mezak, Sanja Vranić (Sveučilište u Rijeci, Učiteljski fakultet i Centar za istraživanje djetinjstva)
Sažetak:
15.10 – 15.30 Kad matematika izađe iz učionice: Iskustveni i društveno relevantni pedagoški pristupi razvoju matematičke pismenosti
Bojana Ćulum Ilić (Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet)
Sažetak:
Suvremeni obrazovni konteksti, uključujući recentne rezultate PISA i TALIS istraživanja, jasno pokazuju da matematika ostaje jedno od najvećih izazovnih područja za učenike i mnogi učenici još uvijek doživljavaju matematiku kao stresnu, apstraktnu i odvojenu od stvarnog života. Rezultati upućuju na potrebu za jačanjem motivacije, osjećaja svrhovitosti i primjenjivosti matematičkog znanja. Drugim riječima – matematika treba „izaći“ iz učionice i povezati se sa stvarnim životom učenika.
U ovom predavanju istaknuti ćemo kako inovativni, iskustveni i interdisciplinarni pedagoški pristupi, uključujući elemente učenja zalaganjem u zajednici, mogu doprinijeti razvoju matematičke pismenosti i računalnog razmišljanja. Poseban naglasak bit će stavljen na ulogu znatiželje, smislenog iskustva, autentičnih zadataka, refleksije i povezivanja matematike s problemima i potrebama lokalne zajednice. Uz pregled istraživanja, prikazat će se i primjeri dobre prakse te smjernice za nastavnike i buduće učitelje matematike koji žele potaknuti dublje učenje, veći angažman učenika i razvoj matematičkih kompetencija relevantnih za život u 21. Stoljeću. Cilj je pokazati kako matematika – odnosno znanost kao takva – ne postoji samo u učionici, nego živi u našoj svakodnevici, pomažući nam bolje i dublje razumjeti, oblikovati i unaprijediti svijet oko nas.
15.30 – 16.00 Završna riječ
Radionice je organizirana kao dio aktivnosti na sljedećim projektima: SciMaG -Science&Math educational games from preschool to university i Interdisciplinarni pristup poučavanju i popularizaciji matematike (UNIRI istraživački projekt)